Koronavirus je udarac koji nam je trebao

Intervju s gospodinom Andrejem Merteljem, izvršnim direktorom tvrtke Datalab, koji je uvjeren da su ponekad agresivniji analogni i digitalni darvinizam dobrodošli u bilo kojem okruženju.

Kako je epidemija koronavirusa utjecala na poslovanje Datalaba?

Prva briga su zaposlenici, njihovo zdravlje, novi način rada, zabrinutost i strah od nepoznatog. Intenzivna komunikacija osigurala je da svi zaposlenici razumiju rizike koje predstavlja pandemija, da obrate pažnju na zaštitu i socijalnu distancu te da im je jasno da dolaze teška vremena u kojima smo korisnicima potrebni mi i naše digitalne usluge više nego ikad. Definirani poslovni procesi i agilnost tvrtke kada je potrebno prihvatiti promjene ključni su faktori u kriznim situacijama. Transparentna komunikacija, jasne upute i kontrola te kontinuirano usavršavanje pokazali su se vrlo važnima.

Kako smo poslovanje/rad zaposlenika prilagodili promijenjenim uvjetima?

Situaciju s Covid-19 počeli smo pažljivo pratiti već krajem siječnja, kada su počele stizati prve vijesti iz Kine. Kada se zaraza proširila Italijom početkom veljače, temeljito smo ispitali situaciju i na sastanku zaposlenika, istaknuo sam kako vidim situaciju s virusom i njegovim utjecajem na tvrtku. Odredio sam period od 7 dana za testiranje sposobnost tvrtke da radi na daljinu. Pred kraj veljače matična tvrtka (Datalab d.d.) i slovenska podružnica uveli su rad od kuće, a u prvom tjednu ožujka odredili smo rad od kuće u svim podružnicama i otkazali sve obuke Datalab Akademije. Iz prve smo ruke ustanovili da je najvažnije da tvrtka ima jasnu organizacijsku strukturu i da djeluje što digitalnije.

Kako su zaposlenici prihvatili promjene?

Zaposlenici širom regije prihvatili su novi način rada bez poteškoća. Nakon završetka prvog vala epidemije, proveli smo istraživanje kako bismo saznali žele li raditi na ovaj način u budućnosti. 96% zaposlenika odgovorilo je da im takav način rada odgovara, a troje od četvero bi nastavilo raditi na daljinu u budućnosti. Međutim, važno je vidjeti se barem 1-2 puta tjedno, ako to situacija dozvoljava, tako da smo tijekom drugog vala epidemije mogli lako promijeniti način rada iz klasičnog ureda u posao od kuće. S najviše izazova smo se suočavali u odjelima za podršku, implementaciju i prodaju, ali naši su korisnici također prilagodili svoj način rada i stvari trenutno teku bez problema.

Također, korisnicima nudimo vlastito iskustvo u digitalizaciji poslovanja

Sve što koristimo u Datalabu za nesmetan rada, nudimo i našim korisnicima. Više od 62.000 korisnika koristi poslovni program PANTHEON u cijeloj regiji, a naša je obaveza temeljito testirati rješenja u grupi prije nego što ih stavimo na tržište. Tijekom epidemije postalo je jasno da je tvrtkama, da bi mogle kontrolirati elektroničko poslovanje, potreban prije svega dokumentacijski sustav. Moderan, povezan s poslovnim procesima, podiže organizaciju tvrtke i produktivnost zaposlenika, a nadasve regulira upravljanje dokumentima i njihovo čuvanje. Naime, nadgleda tijek rada, upravlja eDokumentacijom i eRačunima, a pravilnom integracijom može eliminirati puno ručnog rada, manje je grešaka povezanih s dokumentima.

Kako bismo pomogli gospodarstvu, pripremili smo besplatne alate za digitalizaciju i povoljne pakete za uvođenje digitalnog poslovanja. U svim svojim aktivnostima nastojimo smanjiti štetu koja će biti počinjena gospodarstvu, a time i svima nama, a u tome usko surađujemo s Telekomom Slovenije (u Hrvatskoj s Hrvatskim Telekomom).

Kako inače ocjenjujete razinu digitalizacije slovenskih tvrtki? Što često čine dobro, a što rade loše?

Zaista se ne možemo požaliti na razinu digitalizacije, jer smo u prvoj trećini zemalja po pitanju računalne pismenosti i upotrebe digitalnih alata. Tvrtke koriste web, e-mail, internet trgovinu, društvene mreže i druge tehnologije, a digitalni marketing je također u porastu. Korona kriza je ubrzala upotrebu digitalnih alata i sadržaja, maloprodaja se seli na internet, a naša statistika pokazuje da tvrtka bolje prihvaćaju sve digitalno. S druge strane, uvođenje rješenja za napredne mehanizme digitalizacije kaska. Nažalost, srednje i velike tvrtke ne odlučuju se za integraciju sistema, već grade informacijska ostrva, što rezultira djelomičnim, težim i skupljim uvođenjem novih tehnologija. Problem je i visina takvih ulaganja, jer su ulaganja u digitalizaciju opsežna, a cijena drastično pada samo s brojem korisnika. S druge strane tržište je malo, što dovodi do manje mogućnosti za rast i skaliranje poslovanja, neki poslovni modeli su čak i neisplativi u našoj situaciji.

Da li je papirno poslovanje i dalje najveće sidro digitalizacije?

Papir nije sidro, više je vrsta kočnice. Na polju digitalizacije poslovanja pobijeđeni smo pragmatizmom u mnogim područjima, počevši od nepragmatičnog zakonodavstva. Već 15 godina raspravljamo o tome što je pravno relevantan dokument, dok u životu e-mail s pdf prilogom priznajemo kao relevantnu fakturu. Nema pravne sigurnosti bez ove vrste jasnoće – a bez obje je teško uvesti nove tehnologije.

Što mislite kako će izgledati uredi u budućnosti – ako će postojati?

Uredi će ostati jer će biti prostor socijalizacije. To više neće biti mali kokošinjci, već otvoreniji prostori koji će omogućiti bržu razmjenu informacija. Zaposlenik će zauzeti određeni radni stol u uredu nekoliko dana i ostatak vremena dijeliti s drugima. Uredi budućnosti će stoga biti nelinearni i “slobodniji”. Radno vrijeme će biti manje strogo ili kruto, napredni sustavi za video konferencije omogućit će hibridne sastanke sa sudionicima u stvarnom i virtualnom svijetu.

Hoće li većina ljudi raditi od doma?

Mislim da hoće. Barem oni koji mogu. Trenutna situacija bit će s nama dugi niz godina i promijenit će percepciju rada. Stvari se neće vratiti na ranije naviknuto. Samo će proizvodna okruženja doživjeti nešto manje promjene u pogledu ljudskog rada.

Kako će se poslovna komunikacija i kontakti s kupcima promijeniti u budućnosti?

Sve će manje biti osobnog kontakta, ne samo zbog virusa i mjera, već uglavnom zato što će se svijet promijeniti. Avio kompanije više neće letjeti do svakog sela, a karte će koštati tisuću umjesto sto eura. Sastanci izvan zemlje dugoročno će zamijeniti video konferencije, ali i teleprisutnost u obliku holograma. Očekujem pristupačna holografska rješenja (za tvrtke) u roku od 5 do 10 godina.

Očekujete li da se pojave neki novi poslovni modeli? Koji?

Novi poslovni modeli se neprestano primjenjuju. Svjedoci smo hiperkompetitivnog svijeta, većina inovacija dolazi kroz poslovne modele. Promjena u odnosu prema vlasništvu zamijenjenom najmom događa se u svim područjima. Očekujem veliki skok na polju virtualnih tvrtki – formirat će se interesne skupine, koje će djelovati izvana kao veća tvrtka, npr. pet dizajnera i malih poduzetnika predstavit će se kao agencija. Granice između tvrtki će se izbrisati, suradnja će biti uspostavljena, pa čak i zadruge mogu biti oživljene. Mikro tvrtke će se morati reorganizirati, a zatim podijeliti vrijednost koju će stvoriti.

Hoće li mali moći konkurirati velikim u novom poslovnom okruženju?

Svakako, borba će se odvijati na intelektualnim frontovima, gdje će povezane male tvrtke moći konkurirati korporacijama. Pojavit će se novi oblici franšize, koji će biti demokratičniji.

Koja vam je “lekcija” najviše ostala u sjećanju u prvom valu epidemije koronavirusa?

Iznad svega, nespremnost ljudi da promjene i forsiraju svoje vizije istine. Ali ovo je psihološki faktor – kada se vaš svijet sruši, pokušate učiniti nešto opipljivo u svojoj glavi. A budući da u društvu nemamo autoritete koje bismo mogli slušati – držimo se vlastitog ega i svega što iz njega dolazi.

Nažalost, mi se s tim stanovištem ne susrećemo tek popodne. Pa, dok su pojedinci u velikoj mjeri poricali novu stvarnost, tvrtke  su brzo shvatile da je to stvarno i pobrinule se za održivo poslovanje. Ekonomija je krenula u akciju – praćena brzom primjenom rješenja koja donose brze rezultate. Internet trgovine postavile su kompanije za mjesec dana, a prepreke koje su uvijek bile na putu u prošlosti ostale su u drugom planu. Čini se da je “korona” udar u stražnjicu, koji nam je trebao …

Hoće li kompanije biti pogođene činjenicom da su preko noći započele digitalno poslovanje?

Svakako će tvrtke imati manje štete nego da nisu. Takvo razmišljanje ne postoji nigdje u svijetu. Samo Slovenci imaju neku bolesnu želju da sve urade ispravno i pošteno, super sigurno… Ali to nas sprečava u donošenju odluka. S ove strane, Covid-19 je čak dobrodošao, tvrtke su se usredotočile na ono što su morale učiniti. “Korona” donosi milenijski proboj u razmišljanju – nepoznato nas više ne plaši, jer se ne možemo braniti. Ne možete regulirati svijet, ne možete predvidjeti sve moguće probleme, možete samo brzo reagirati na promjene. Ovo je značajka tehnološke revolucije – nikad ne znamo u kakav bazen uskačemo. Ali moramo uskočiti, pa kreirajte i popravite sustave, optimizirajte ih.

Hoće li Europa i dalje biti globalno konkurentna u budućnosti?

Hoće, a to je uglavnom zbog činjenice da će se više oslanjati na sebe. Predaja stvari eksternom menadžmentu u zaista udaljenim dijelovima svijeta nije uspjela. Dugi i krhki lanci stvar su prošlosti, niska cijena ne može opravdati sve probleme. To se sada računa kao dobar omjer cijene i kvalitete, gdje se jadranska regija čini prirodnim prostorom za tzv.  near shoring. Što više digitaliziramo, to će nam biti lakše uklopiti se u novu industrijalizaciju koja se događa u EU. Trenutno, kada Nijemci traže zamjenu za dobavljače u Kini, moramo biti aktivni. Ako smo spremni, očekuje nas barem desetljeće ili dva bolje budućnosti.